Blog Background

Geografija izvan granica karte: Razumevanje prostora kroz podatke i istraživanje

Intervju
17. novembar 2026.
Milica Brković
Geografija izvan granica karte: Razumevanje prostora kroz podatke i istraživanje

Geografija nam pruža mnogo više od pogleda na kartu, ona nam pomaže da razumemo kako prostor, prirodno okruženje i društvene promene oblikuju život zajednica. U vremenu ubrzane urbanizacije, demografskih promena i klimatskih izazova razumevanje prostornih obrazaca postaje sve važnije za donošenje odluka o održivom razvoju.

Kroz istraživanja koja povezuju geografiju i savremene analitičke tehnologije, mladi istraživači doprinose boljem razumevanju promena koje oblikuju naše okruženje. O tome kako naučni pristup prostoru može da otkrije izazove sa kojima se suočavaju lokalne zajednice, ali i otvori nove mogućnosti za njihovo rešavanje, za Serbian Researchers govori Natalija Nikolić, istraživač-pripravnik na Departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

Pored istraživačkog rada, Natalija je zainteresovana za međunarodnu naučnu saradnju i otvorena je za povezivanje sa kolegama iz inostranstva koji se bave istraživanjima sa prostornom komponentom. 

Geografija se često opisuje kao nauka koja nam pomaže da razumemo svet oko sebe. Kako geografski informacioni sistemi mogu da promene način na koji planiramo razvoj Srbije i donosimo odluke o prostoru u kojem živimo?

Planiranje prostora zahteva poznavanje i fizičko- i društvenogeografskih odlika tog prostora. Dakle, da bismo planirali razvoj Srbije, moramo biti upoznati sa njenim reljefom, klimatskim i hidrološkim karakteristikama, ali i ekonomskim prilikama, tipovima naselja i socio-ekonomskim strukturama stanovništva. Geografski informacioni sistemi (skraćeno GIS) nam omogućuju da sve prostorne i neprostorne pojave iz realnog sveta prenesemo na kartu u vidu različitih slojeva. Svaki od njih ima različite karakteristike i pruža nam brojne mogućnosti analiza. Na primer, ako želimo da gradimo vetropark u Srbiji, možemo da ukrstimo podatke o brzini, učestalosti i smeru duvanja vetra sa reljenim karakteristikama terena, udaljenosti od zaštićenih prostora, naselja i puteva. Kao rezultat dobijamo kartu koja nam vizuelno predstavlja koje lokacije su najpovoljnije za gradnju, naspram onih koje su nepovoljne. To je samo jedna od mnogobrojnih mogućnosti upotrebe GIS-a u planiranju prostora. Adekvatnim analizama i uvidom u karakteristike prostora, moguće je maksimalno iskoristiti potencijale koji postoje, a istovremeno očuvati prirodne i društvene vrednosti.

Vaše istraživanje usmereno je na primenu geografskih informacionih sistema u regionalnoj geografiji Srbije. Koji problem ili istraživačko pitanje nastojite da obuhvatite svojom doktorskom disertacijom i kako rezultati tog istraživanja mogu doprineti boljem razumevanju regionalnih razlika u Srbiji?

Glavna tema mog istraživanja jesu depopulacija i marginalizacija naselja u Vojvodini. Kroz proučavanje prostornih pravilnosti i takozvanih “hot spotova” otkrivamo koji prostori imaju tendenciju depopulacije i starenja stanovništva, a koji su u demografski boljoj situaciji. Uz to, rađeno je poređenje između nekoliko popisnih godina kako bi se utvrdile i promene prostornih obrazaca depopulacije kroz vreme.

Depopulacija i starenje stanovništva imaju dalekosežne posledice po državu, društvo i ekonomiju. Iako ovi problemi nisu karakteristični samo za Srbiju, moramo se baviti njime prvo lokalno. Sela se prazne, stanovništvo je starije, poljoprivrednog stanovništva je sve manje, dok su sa druge strane najveći gradski centri preopterećeni gužvama, visokim cenama stanovanja i slično. Kada na karti vidimo koja konkretna naselja se nalaze u najvećem problemu, može se početi sa rešavanjem tih problema na način koji uzima u obzir specifičnosti svakog pojedinačnog naselja.

U vremenu klimatskih promena, urbanizacije i sve većih pritisaka na prirodne resurse, koje geografske izazove u Srbiji smatrate najvažnijim za buduća istraživanja?

Ovo je veoma teško pitanje! Nemoguće bi bilo “izvagati” i odrediti koje je pitanje najznačajnije. Nijedan geografski izazov na svetu ne postoji u vakuumu, svi su međusobno povezani. Iseljavanje stanovništva sa sela u gradove postavlja veliki pritisak urbanizacije na gradove. Velika količina veštačkih materijala u gradovima, intenzivan saobraćaj i koncentracija industrija u njihovoj blizini dovodi do pojave efekta urbanog ostrva toplote što utiče na klimatske promene. One zatim utiču na ekstremne vremenske nepogode poput suša, koje utiču na poljoprivredu i ponovo na seosko i gradsko stanovništvo. Svako od nas istraživača ima svoju temu interesovanja i proučava određeni problem, a zatim se sva ta istraživanja povezuju u veću celinu. Samo zajedničkim radom možemo obuhvatiti najširi spektar tema i time najviše doprineti zajednici.

Od putovanja i istraživanja sveta do doktorskih studija geografije, šta Vas danas najviše inspiriše da postavljate nova pitanja o prostoru koji nas okružuje i koje biste neistraženo mesto na svetu voleli da upoznate?

Kad sam bila dete, u kući smo imali ediciju enciklopedija žutih korica i svaka je na sebi imala jedno pitanje koje je predstavljalo glavnu temu izdanja. Moja omiljena je oduvek bila ona sa pitanjem “Reci gde je” i u njoj su bili dati opisi značajnih planina, vulkana, reka, ali i kulturnih znamenitosti i običaja različitih naroda. Iste teme me zanimaju još od tad i moja radoznalost se nije smanjila. Kad više znaš, onda shvataš da ima još više toga što ne znaš. Svaki odgovor na pitanje podstiče sledeća pitanja i postoji neka čar u tome da nikad nećemo saznati sve, ali moramo da se trudimo da ugrabimo što više.

Mesta koja bih volela da posetim su toliko raznovrsna da bi bilo teško naći i neku paralelu među njima. Jedna od najvećih životnih želja mi je da posetim Maču Pikču u Peruu, jer sam fascinirana Inkama i njihovom graditeljskom veštinom. Pompeja i Vezuv su mi takođe na vrhu liste – jedna erupcija koja je sravnila grad sa zemljom. Pored toga, Island, centralna Azija, norveški fjordovi i države na Kavkazu me veoma zanimaju. Ipak, ne treba se opterećivati striktnim planovima. Mislim da na svakom novom mestu nešto možemo da naučimo i postanemo svesniji sveta koji nas okružuje.